Što je UNESCO svjetski geopark?

UNESCO svjetski Geoparkovi su jedinstvena geografska područja gdje se geološkim lokalitetima i krajolicima od međunarodnog značaja upravlja holističkim konceptom zaštite, obrazovanja i održivog razvoja.

Glavni cilj UNESCO svjetskog Geoparka je istraživanje, razvoj i povezivanje geološkog bogatstva sa svim ostalim dijelovima biološke, kulturne i nematerijalne baštine tog područja.

UNESCO svjetski Geoparkovi daju ljudima osjećaj ponosa svoje regije, jačanje identiteta područja gdje žive te podižu svijest o važnosti geološke baštine.

UNESCO svjetski geopark

UNESCO-ov rad sa Geoparkovima započeo je 2001. godine potpisom Sporazuma o suradnji između UNESCO-vog Odjela za znanosti o Zemlji i Europske mreže Geoparkova.
Na plenarnoj sjednici 38. Generalne skupštine UNESCO-a dana 17. studenog 2015. godine u Parizu, 195 država članica UNESCO-a ratificiralo je stvaranje novog međunarodni programa – UNESCO svjetski Geoparkovi.

Zaštita / Edukacija / Održivi razvoj

Geoparkovi štite različite geološke osobitosti te istražuju i promiču nove načine i metode zaštite. Uprave geoparkova osiguravaju različite mjere zaštite u suradnji sa sveučilištima i znanstvenim ustanovama te raznim upravnim tijelima lokalnih zajednica.

Geoparkovi organiziraju različite aktivnosti te pružaju logističku potporu za prijenos različitih saznanja iz područja geoznanosti i znanosti o okolišu prema javnosti. To postižu kroz zaštitu i promociju geospomenika, osnivanjem muzeja, informacijskih centara, izradom staza, izdavanjem edukativnih materijala i na druge načine.
Geoparkovi potiču znanstvena istraživanja te potiču dijalog između geoznanstvenika i lokalnih zajednica.

Glavni način poticanja ekonomije i održivog razvoja parkova je kroz geoturizam. Geoparkovi svojim aktivnostima privlače veći broj posjetitelja i omogućuju pokretanje različitih proizvodnih i uslužnih djelatnosti koje doprinose socio-ekonomskom razvoju zajednice.

Europska mreža geoparkova je utemeljena 2000. godine, a osnivači su bili četiri geoparka iz Francuske (Reserve Géologique de Haute Provence), Njemačke (Vulkaneifel Geopark), Grčke (Petrified Forest of Lesvos) i Španjolske (Maestrazgo Cultural Park). Trenutno se u Europskoj mreži nalazi 74 geoparkova iz 24 zemlje diljem Europe.

Ciljevi organizacije su promocija geološke baštine, zaštita geološke raznolikosti, i potpora ekonomskog razvoja teritorija geoparkova te ponajviše razvoj turizma.

Mreža je ponajviše fokusirana na promociju geoparkova i njihove prirodne i kulturne baštine što je vrlo bitno za područja koja geoparkovi obuhvaćaju. Sudjelovanje lokalnih zajednica je vrlo bitno za uspjeh mreže.

Karta Europske mreže geoparkova

„Geoparkovi nisu samo slika stijena- oni su i slika ljudi. Presudno je da budu uključeni- želimo vidjeti što je više moguće ljudi da se uključuju u geologiju prostora. Naš cilj je povećanje geoturizma(…) u korist lokalne ekonomije te da ljudi shvate evoluciju njihovog lokalnog krajolika.“(Chris Woodley-Stewart, geopark menadžer, Sjeverni Pennines AONB, Ujedinjeno Kraljevstvo)

Prva konferencija geoparkova je održana u Pekingu, u Kini, u lipnju 2004. godine.
U listopadu 2004. europska mreža geoparkova je potpisala ugovor sa odjelom za Zemljine znanosti UNESCO-a za procesuiranje aplikacija diljem Europe za priključenje globalnoj mreži geoparkova. Za Europu je već osnovan ugovor koji služi kao mehanizam za integraciju nacionalnih geoparkova u europsku mrežu geoparkova. Novi članovi koji se priključe europskoj mreži geoparkova automatski se priključuju globalnoj mreži geoaparkova.

Mreža dobavlja sredstva za aktivnu kooperaciju između geoparkova diljem svijeta. Pod okriljem UNESCO-a i preko izmjena partnera globalne mreže geoparkova, važna nacionalna geološka mjesta pojačavaju prepoznavanje i korist diljem svijeta, te razmjenu znanja, iskustva i ostalih mogućnosti iz ostalih geoparkova.

U okviru globalne mreže geoparkova , geološko baština i naslijeđe su na raspolaganju ljudima i povezanim sa širim aspektima prirodne i kulturne baštine.

Trenutačno su u obitelji globalne mreže geoparkova 100 geoparka iz 29 zemalja. Popis možete naći ovdje, a locirati ih možete i preko donje karte.

Hrvatska vlada je Papuk proglasila zaštićenim područjem 1999. godine zbog iznimne geološke, biološke i kulturne raznolikosti, koja se rijetko može naći na ostalim hrvatskim područjima. Od proglašenja Parka prirode Papuk, njegovo vodstvo je prepoznalo veliku vrijednost njegova geološkog nasljeđa te se rodila ideja o pridruživanju Europskoj mreži geoparkova. Dokumentacija za prijavu je izrađena zajedničkim naporima Parka prirode Papuk, Hrvatskog geološkog instituta te Sveučilišta u Zagrebu. Park prirode Papuk podnio je prijavu za prijem u Europsku mrežu geoparkova u rujnu 2006.

Delegacija koja je nakon toga posjetila Papuk dala je vrlo povoljno izvješće. Kao posljedica toga, u rujnu 2007. godine na sedmoj sjednici Europske Mreže Geoparkova kojoj je domaćin bio škotski park North West Highlands Papuk je postao prvi hrvatski geopark i 30. član europske mreže te član UNESCOve svjetske mreže geoparkova.

Status geoparka podiže svijest o važnosti zaštite geološke baštine i pridonosi promociji lokalnih i regionalnih proizvoda, obrta, događaja, festivala, lokalne tradicije te ugostiteljstva.
Geopark je prilika da posjetiteljima pokažemo mjesta koja pričaju priču o planetu Zemlji staru 600 milijuna godina.