Travnjaci

Suhi, vapnenački travnjaci nalaze se na jugozapadnim obroncima Papuka. Tlo travnjaka je prilično plitko i suho. Vapnenački travnjaci imaju vrlo bogatu floru i stanište su brojnim rijetkim vrstama, poput kaćuna (orhideje) muhine kokice (Ophrys insectifera), malog kaćuna (Orchis tridentata) te panonske djeteline (Trifolium pannonicum).

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPodručje Turjak – Mališćak – Pliš – Lapjak obuhvaća izolirana staništa kontinentalnog krša s pojedinačnim otvorenim travnjačkim staništima unutar kojih se razvila specifična, rijetka i ugrožena zeljasta flora s vrstama kao što su modra sasa (Pulsatilla grandis), nježna kockavica (Fritillaria orientalis), zečica (Phyteuma orbiculare) i kavkaski divokozjak (Doronicum orientale).

Botanički vrlo vrijedno područje Turjaka, stanište je najmanjem gušteru u Hrvatskoj – ivanjskom rovašu (Ablepharus kitaibelii).

Vlažni travnjaci pokrivaju vrlo mala područja, ali su stanište jednoj od ugroženih vrsta biljaka u Hrvatskoj – plućnoj sirištari (Gentiana pneumonanthe), te močvarnom plavcu (Phengaris alcon alcon) –    kritično ugroženom i strogo zaštićenom leptiru.

Zbog svog zanimljivog i složenog životnog ciklusa, močvarni plavac oduvijek je bio predmet mnogih istraživanja. Naime, ovaj leptir dolazi samo na određenom tipu staništa – vlažnim livadama na kojima raste njihova biljka hraniteljica plućna sirištara (Gentiana pneumonanthe), ili rjeđe šumska sirištara (Gentiana asclepiadea), te na kojima su prisutni mravi domaćini, roda Myrmica. Odrasli leptiri močvarnog plavca pojavljuju se tijekom srpnja i kolovoza kada nakon oplodnje polažu jaja na biljku hraniteljicu. Nakon desetak dana iz jajašaca izlaze male gusjenice koje se uvlače u cvjetni pup, gdje se hrane dijelovima OLYMPUS DIGITAL CAMERAbiljke. Nakon otprilike tri tjedna u toplo predvečerje, kada je aktivnost mrava najveća, gusjenica progrize svoj put kroz cvijet i na svilenoj niti spusti se na tlo. Na stražnjem dijelu svog tijela ona izlučuje slatku tekućinu koja privlači mrave, koji ju zbog toga odnose u svoj mravinjak. U mravinjaku se radnici mrava prema gusjenici ponašaju kao prema vlastitim ličinkama – hrane ih i čiste. Kao ličinke, gusjenice u mravinjaku provode sedam do osam mjeseci te se u proljeće zakukulje blizu izlaza iz mravinjaka. Nakon mjeseca dana, najčešće u srpnju, iz kukuljice izlijeću odrasli leptiri. U Hrvatskoj je ova vrsta prvi put zabilježena tek  2004. godine u Nacionalnom parku Plitvička jezera,a nakon toga je pronađena još na samo dva lokaliteta u kontinentalnoj i gorskoj Hrvatskoj od kojih je jedan i Park prirode Papuk.

Danas je sav travnjački ekosustav u opasnosti od nestajanja zbog nestanka tradicionalne, nisko-intenzivne poljoprivrede koja se bazirala na košnji i ispaši ovih travnjaka. Livade i pašnjaci na kojima raste grmlje i šikara nisu dobro stanište za travnjačke vrste.