Ivanjski_rovaš

U Parku prirode Papuk radikalne mjere zaštite za spas najmanjeg guštera!

Na području Parka prirode Papuk, 2. i 3.7. 2014. izvršeno je premještanje 100 jedinki ivanjskog rovaša na vrhove Lapjak i Toplička glava u svrhu zaštite vrste od izumiranja.

Iako nikada ne biste rekli, ali u Hrvatskoj živi i jedna posve nevjerojatna vrsta guštera. On je član obitelji tropske porodice skinkova ili rovaša. Velika većina vrsta ove porodice naseljava tropske džungle, pustinje i egzotične otoke, ali ivanjski rovaš (Ablepharus kitaibelii) svoj dom nalazi upravo na području istočne Europe. U Hrvatskoj naseljava samo dva područja veličine nogometnog igrališta: u Parku Prirode Papuk i u gradu Iloku.

Ova je vrsta usko vezana uz specifična staništa šumo-stepe hrasta medunca i crnog jasena koja su u hrvatskoj iznimno ugrožena i rijetka. Zbog nedostatka kvalitetnog staništa ivanjski rovaš je ugrožena vrsta i tijekom posljednjih 5 godina Hrvatsko herpetološko društvo i PP Papuk provode projekt očuvanja ove fascinantne vrste. S obzirom da je populacija na Papuku ograničena na dva vrlo uska područja na vršnoj zoni planinskih vrhova Turjak i Pliš (iznad Velike) odlučeno je da se napravi namjerna introdukcija na dva nova planinska vrha gdje se također nalazi pogodno šumo-stepsko stanište, a gdje ivanjski rovaš nikada nije zabilježen. Ova je mjera stručno definirana kao namjerna introdukcija (translokacija) i po prvi put se koristi u Hrvatskoj i široj regiji. Raniji slučajevi reintrodukcije risa i dabra u Hrvatskoj odnosili su se na uvođenje novih jedinki na lokalitete gdje su te vrste već bile od ranije poznate, ali su iz različitih razloga nestale. Iako su namjerne introdukcije strogo zabranjene Zakonom o zaštiti prirode, odlučeno je da se jedino sa ovako radikalnim mjerama može spasiti ova ugrožena vrsta. Pripremljena stručna podloga obuhvaćala je tri moguća modela prijenosa vrste od kojih je izabran model „Iz divljine u divljinu“ koji obuhvaća prijenos mužjaka i trudnih ženki iz jednog staništa u drugo.

Cilj namjerne introdukcije ivanjskog rovaša na vrhove Lapjak i Toplička glava jest da se poveća broj odvojenih subpopulacija, sa dvije na četiri, i time poveća površina staništa, broj jedinki i zdravlje cijele populacije (genetički fitness). Do sada je postojao visok rizik od katastrofalnih događaja (požar, bolesti itd.) i potencijalna opasnost nestanka staništa veličine samo 1 – 2 ha i time gotovo cijele populacije ivanjskih rovaša na Papuku. U slučaju sa četiri odvojena staništa ovaj scenarij je daleko manje realističan.

S obzirom da se radi o strogo zaštićenoj i ugroženoj vrsti guštera Studija za provedbu zahvata je prošla evaluaciju nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Državnog zavoda za zaštitu prirode. Pripremljena studija je pokazala kako introdukcija ivanjskog rovaša neće imati značajan ekološki utjecaj na novo stanište. Introducirane populacije će se pratiti tijekom slijedećih pet godina kako bi se potvrdila uspješnost provedenog zahvata.

U Hrvatskoj danas imamo 14 vrsta ugroženih ili gotovo ugroženih gmazova, a kojima prijeti rizik od izumiranja, uvrštenih u Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ukupno u Hrvatskoj živi 39 vrsta gmazova.