Prapovijest

Prva naselja na otvorenom potvrđena su već u neolitiku brojnim nalazima glačanog kamenog oruđa i rukom rađene keramike sopotske i starčevačke kulture (5500.-3500.pr.K.). Na papučkom prigorju u bakreno doba (eneolitik), u razdoblju od 3500.-2200.pr.K., nastaje nekoliko naselja koja se tijekom brončanog doba utvrđuju i pomiču na vrhove i više obronke koji svojim strateškim položajem pružaju zaštitu i kontrolu prirodnih putova koji su oduvijek išli dolinama potoka. Potvrđena je mogućnost vizualne komunikacije među prapovijesnim visinskim naseljima, takozvanim gradinama.

papukTijekom starijeg željeznog doba (750.-300.pr.K.) u Požeškoj kotlini i okolnim gorama bila su mnoga naselja povezana s Kaptolom kao središtem. To svjetski poznato nalazište halštatske kulture izuzetno je po nalazima bogatih kneževskih grobova pod humcima (tumulima) vezanim uz spaljivanje pokojnika i stavljanje pepela u žare (urne). Keramičke posude crne boje, često premazane finim slojem grafita i ukrašene životinjskim rogovima, svjedoče o bogatstvu i moći kaptolskih kneževa. Dijelovi ratničke opreme ukazuju na veze s Grčkom, te na visoki stupanj kulture i gospodarsku razvijenost ovog kraja.

S rubnog područja Parka, iz Velike, potječe vrijedan nalaz keltskog nakita iz ženskog groba koji pripada mlađem željeznom dobu (4.st.pr.K.).